Lov jelena u hrastovim šumama Spačve

Na istoku Hrvatske u ravnicama sliva rijeka Save, Bosuta i Spačve nalazi se najveći ravničarski kompleks 
poplavnih hrastovih šuma u Europi, ukupne površine 47.000 ha koji sadrži lovište veličine 30.000 ha.

Na istoku Hrvatske, u ravnicama sliva rijeka Save, Bosuta i Spačve, smjestio se najveći ravničarski kompleks poplavnih hrastovih šuma u Europi, ukupne površine 47.000 ha, od kojih lovište zauzima 30.000 ha. Lovište se sastoji od šumarskih odjela približne veličine 800 x 800 m, koji su odvojeni prosjekama ili šumarskim putevima. Unutar šumarskih odjela nalaze se močvarni prostori nepokriveni šumom, od kojih su neki uređeni košnjom, visokim čekama i objektima za prihranu divljači.

Broj jelenske divljači procjenjuje se na 600 jedinki, s godišnjim odstrelom od oko 140 grla jelenske divljači. U ovom lovištu lov na trofejnog jelena odvija se za vrijeme rike, u periodu od 01. do 15.09., kada lovoovlaštenik ne vrši uzgojni odstrel. Gospodarska starost trofejnih jelena iznosi 8–10 godina, a trofejne vrijednosti rogovlja kreću se oko 170–200 CIC bodova, u težinama od 6 do 9 kg.

Trofeji ovog lovišta posebno su cijenjeni zbog izrazito tamno-smeđe boje rogovlja i razvijene krune. Uspjeh lova tijekom četiri lovna dana iznosi 85-90%. Iako je gustoća divljači zadovoljavajuća, lov nije lagan. Budući da ne postoje livade s kvalitetnom ispašom koje bi služile kao stalna rikališta, košute se tijekom rike kreću širim prostorom lovišta u potrazi za žirom i ispašom. Jeleni, slijedeći košute, sele riku iz jednog u drugi šumski odjel, što određuje specifičan, vrlo aktivan način lova.

Ričućem jelenu lovac se u većini slučajeva može prikrasti samo kroz šumu ili presijecanjem smjera njegova kretanja, što znači da će prilika za hitac ovisiti o načinu prikradanja, smjeru strujanja zraka, sposobnosti lovca da okružen vegetacijom na vrijeme opazi i procijeni divljač, kao i vještini da u takvim uvjetima uputi precizan hitac. Lovac povećava svoje šanse ako prihvati pomoć vodiča i uspije se prilagoditi načinu lova kojim se lovci tih krajeva služe stoljećima. U tom načinu lova, neopažena košuta, promjena smjera vjetra i zvuk slomljene grančice često odlučuju o ishodu lova.

Pri tome nije rijetkost da lovac tijekom jednog izlaska propješači oko 10 km, što, unatoč uređenim šumskim putevima, prosjecima i ravnici, zahtijeva određenu fizičku kondiciju. Zbog toga lov u hrastovoj šumi zauzima vrlo visoko mjesto na rang-listi intenziteta lovačkog doživljaja kod lovaca koji su ga iskusili. Uspiju li se pritom vodič i gost zajednički prepustiti lovu i postići odgovarajuću "kemiju", ovaj lov gost neće pamtiti po odstrelu, već po tome što se uspio približiti srži i praiskonskom smislu lova.

Smještaj:

Lovoovlaštenik na raspolaganju ima dvije lovačke kuće koje osiguravaju jednokrevetni smještaj i uslugu punog pansiona.

Pošaljite upit za ponudu još danas!

info@lovag.hr