Lov u Hrvatskoj

Ono što Hrvatsku čini jedinstvenom lovnom destinacijom je činjenica da se lovišta nalaze u različitim klimatskim zonama, što lovcima nudi lov na razne vrste divljači, odnosno različite vrste lova.

Osnovne  značajke  hrvatskog lovstva su:

  • prostrana  lovišta u kojima se divljač u slobodnoj prirodi održivo reproducira, podatak da prosječna površina lovišta izračunata na temelju 1086 registriranih lovišta u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 Ha to i potvrđuje 
  • dozvoljeno je formiranje lovišta unutar zaštićenih područja ( nacionalni parkovi i parkovi prirode ), tako formirana lovišta vrhunac su  lovno-turističke ponude Europe
  • interesi sektora šumarstva i lovstva regulirani su na način koji vodi računa o dobrobiti divljači
  • bogati fondovi divljači i lov tijekom uobičajenih dnevnih ciklusa hranjenja i kretanja divljači  osiguravaju vrhunski lovni doživljaj i visoku stopu uspješnosti
  • zbog postojanja različitih klimatskih  zona, ponuda načina lova i vrsta divljači izuzetno je raznovrsna, rijetko koja lovna destinacija ima teoretsku mogućnost da tijekom jednog lovnog putovanja ponudi lov na jarebicu grivnu , medvjeda , planinskog jelena i divokozu. 
Pročitaj više

Poznato je da Hrvatska spada u zemlje sa očuvanom prirodom. Od ukupne površine od 5.659.400 ha, bonitiranjem je ustanovljeno da postoje uvjeti za formiranje lovišta na 5,5 milijuna ha, na kojima je ustanovljeno 1.086 lovišta. Da bi se ustanovilo lovište, ono mora imati zaokruženu cjelinu od najmanje 1.000 ha, pri čemu prosječna veličina lovišta u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 ha, uz veliki udio onih koji prelaze 10.000 ha. Oko 500.000 ha lovišta nalazi se unutar zaštićenih područja (nacionalnih parkova i parkova prirode), u kojima se bogatstvo flore i faune, osim lovnim, štiti i propisima o zaštiti prirode koje provode nadležne javne ustanove.

Šumom je pokriveno 2.492.676 ha (49,3 % površine Republike Hrvatske), od čega je 2.097.318 ha (84 %) u državnom vlasništvu. Za vlasnike šuma, postupanje s divljači regulirano je šumarskim, a za lovoovlaštenike lovnim propisima. U praksi to znači da je država naložila korisnicima resursa da se brinu za njihovu bioraznolikost te da čuvaju i održivo koriste populacije divljači.

Vrsta divljači, način njezine zaštite, poboljšanje staništa, vrijeme i način lova, te odstrel po svakoj vrsti divljači propisani su za svako lovište obvezujućim stručnim dokumentom (LGO), kojeg na rok od 10 godina donose ovlaštene stručne službe u trenutku njegova osnivanja. Lovni propisi Republike Hrvatske i inspekcijska kontrola njihove primjene primoravaju lovoovlaštenike da u lovištima kojima raspolažu, uz održivi lov, čuvaju fondove divljači unutar granica na stručni način utvrđenog biološkog kapaciteta.

Ono što Hrvatsku čini jedinstvenom lovnom destinacijom je činjenica da se lovišta nalaze u različitim klimatskim zonama, što lovcima nudi lov na razne vrste divljači, odnosno različite vrste lova. Lovišta pokrivena gustom šumom, u kojima se može loviti brdski jelen, medvjed, sresti vuk i ris, nalaze se svega sat vožnje od tipičnih kraških lovišta mediteranskog tipa, u kojima se lovi muflon, divokoza, šljuka ili jarebica grivna.

Na samo dva sata vožnje prema sjeveru, nalaze se velika i divljači bogata lovišta kontinentalne Hrvatske smještena u rijetko naseljenim brežuljkastim (do 300 m nadmorske visine) područjima bukovih šuma, nizinskim kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima u slivovima rijeka Dunava, Drave i Save, prekrivena listopadnim prašumama i trstikom.

U nekim poljoprivrednim područjima nizinske Hrvatske još uvijek se može uživati u održivom lovu na srneću divljač, fazana, trčku i zeca. Hrvatska obala je poznata turistička destinacija koja se nalazi u blizini atraktivnih lovišta, što nudi mogućnost organizacije putovanja u kojem se godišnji odmor može kombinirati s lovom.

Pošaljite upit za ponudu još danas!

info@lovag.hr